Na ovogodišnjem Bug Future Showu 2020.  održana je panel-rasprava o budućnosti novca u kojoj su sudjelovali Aron Paulić, Nikola Škorić, Jurica Jednačak, Velimir Šonje i Nikola Dujmović.

Nitko nije digao ruku kada je postavljeno pitanje: “Postoji li itko bez keša u ovom trenutku u svom novčaniku?” U publici je bilo nekoliko stotina ljudi koji su htjeli čuti panel-raspravu o odnosu gotovine i kriptovalute.

BFS je ove godine napunio dvoranu Studentskog centra (Foto: BFS/Mladen Lončar)

Aron Paulić (Bug), Nikola Škorić (Electrocoin), Jurica Jednačak (HANFA), Nikola Dujmović (Span) i Velimir Šonje (Arhivanalitika) razgovarali su o budućnosti novca, iskustvu s kriptovalutama, promjenama koje donosi tehnologija i razlozima zašto ljudi još uvijek vjeruju u klasični novac.

– Kad plaćamo kešom, ne ostaju nam dugovi, sve je odmah riješeno. Transakcija je brza – neki su od argumenata u prilog novcu koje je iznio Šonje na početku rasprave, ali i naveo kako je novac skup i kako će najvjerojatnije kovani novac prvi nestati.

Aron PAulić, Nikola Škorić, Velimir Šonje, Jurica Jednačak i Nikola Dujmović (Foto: BFS/Mladen Lončar)

Iako je zemlja poznata po velikoj primjeni tehnologije, Japan je također zemlja koja ima najviše keša na svijetu, a u usporedbi Nijemaca i Nizozemaca, Nijemci su ti koji raspolažu i koriste više novca od Nizozemaca, ispričao je Šonje. – Keš je anoniman – zaključio je Šonje, na što se Nikola Škorić nadovezao rekavši da kriptovaluta nije anonimna jer nosi tragove svih računa na kojima je bila. Potom je iznio primjer velike tvrtke kojoj je s računa nestalo kriptovalute u protuvrijednosti od nekoliko milijuna eura i do danas se nije pojavila u optjecaju. – Nitko ne koristi taj novac – rekao je Škorić, ali i razočarao sve koji su pomislili da je kriptovaluta idealna jer je beskorisna kriminalu.
– Kriminal može koristiti kriptovalute, ali teže – istaknuo je Škorić.

Kriptovaluta je “uber za novac”

– Kripto je ‘uber za novac’ – kazao je Nikola Dujmović te dodao da će kriptovaluta imati svoju budućnost jer ona spaja one bez novca s novcem bez posredovanja i provizija banaka. Pritom je, odgovarajući na pitanje postoje li naznake da se kriptovaluta pojavi kao sredstvo plaćanja u biznisu, budući da Span posluje na nekoliko kontinenata, rekao da je biznis daleko od toga i ispričao situaciju iz Spanova poslovanja u SAD-u kada je velika tvrtka uplatila Spanu milijun dolara – čekom. Ček je stigao klasično, u kuverti poslanoj poštom.

Nikola DUjmović, Span (Foto: BFS/Mladen Lončar)

– Tri dana poslije pojavio se FBI jer su za takav ček potrebni potpisi tri člana uprave – opisao je Dujmović. Ispostavilo se da je FBI odmah reagirao jer im je u prvi tren izgledalo neobično i sumnjivo da se takav ček upućuje u neku “malu, čudnu zemlju”. – Njima je svaka zemlja preko oceana mala i čudna – dodao je, kazavši da je ta kontrola trajala samo nekoliko minuta.
Zašto koriste čekove, kada je nama normalno da tvrtka tvrtki plaća korištenjem računala, objasnio je procedurom poslovanja čekovima.

– Ček mora proći starinsku proceduru, od banke do banke, proceduru koja uvelike smanjuje mogućnost muljanja – rekao je usporedivši to sa suvremenim plaćanjem u kojem se novac prebacivanjem s jednog računa na drugi može lako preusmjeriti u kriminalne vode. Naveo je iskustvo s jednog putovanja automobilom do North Capea kada je prošao kroz nekoliko država, a pritom nije imao lokalnu valutu jer mu nije trebala. Plaćanje se izvodilo karticom, bez keša.

– U Americi možete hodati bez keša i plaćati, svugdje. Tamo je normalno parking platiti kreditnom karticom, a kod nas, u turističkoj zemlji, to je za sitna plaćanja nemoguće – ispričao je Dujmović, dodajući kako ćemo mi prvo morati prihvatiti plaćanje karticom, bez keša, da bismo se eventualno približili korištenju kriptovalute.

(Foto: BFS/Mladen Lončar)

Koliko vrijedi veća zarada kriptovalutom

U raspravi je Nikola Škorić istaknuo kako je rast vrijednosti kriptovalute puno veći od rasta vrijednosti novca ostavi li se, na primjer, u banci te iznio primjer u kojem je kamata 8 posto – što neće ponuditi niti jedna banka. Dobio je aplauz publike.

No, onda je cijelu dvoranu jednom tvrdnjom ohladio Nikola Dujmović kazavši kako smo već imali takve situacije u kojima je rast u kamatama iznosio čak 15 posto mjesečno. – Bio je to financijski inženjering! – podsjetio je okrutno na doba kada su se snovi o bogatstvu za tisuće i tisuće ljudi preko noći pretvorili u propast i siromaštvo jer su zbog pohlepe izgubili svu svoju imovinu. Mnogi su se čak zadužili kako bi uložili novac u model Ponzijeve sheme nadajući se brzoj zaradi, a ostali su bez svega.

– Novac bi u trenu nestao iz upotrebe kada bi se uveo porez na novac, kada bismo s bankomata umjesto traženih 1000 kuna dobili, na primjer, 950 jer bi se naplatio porez na novac – rekao je u jednom trenutku Šonje, prikazavši kako se države mogu riješiti korištenja novca.

Četrdesetominutni panel završio je intervencijom voditelja konferencije zbog isteka vremena, ali je, u svakom slučaju, pokazao da kriptovaluta, zahvaljujući tehnologiji, funkcionira već danas i ima svoju budućnost. Jednako kao i novac. Samo što se u doba brzog razvoja tehnologije odvijaju velike promjene koje mijenjaju svijet, boju, izgled i miris novca.