Što je zajedničko Franku Sinatri i Doris Dragović? Kako su se Ukrajinci sami eliminirali iz prestižnog estradnog natjecanja? Kako je ljubav prema šlagerima tehnološki ujedinila razjedinjenu Europu? Što jednoga menadžera tjera u povijesne vode i kakve veze sa svim tim imaju lake note?

Odgovore na sva ta pitanja doznat ćete upoznate li Nevena Ziteka.

Razgovor s njim nije jednostavan i baš zato doživjeli smo ga kao pravu poslasticu.

Zanimaju vas dronovi? Onako, baš na razini pravog zaljubljenika? Ili ste možda više tip koji bi se suvremenom tehnologijom radije bavio proizvodeći svoj, vlastiti dizajn – onako kako nam to omogućuje sfera 3D-printanja? Ili vam se jednostavno ne da sa svim tim imati posla, a spas tu i tamo tražite u virtualnom svijetu, igrajući igrice? Ili radije čitate povijesne knjige? Pratite Euroviziju? Ako ste se prepoznali u bilo čemu od navedenog, Neven je čovjek za vas, a kako to sve stane u jednu osobu… E, tomu smo se načudili i sami.

Neven Zitek

Dio visoko organizirane poslovne organizacije

Service delivery manager, Spanovac do srži, Neven Zitek svemu pristupa temeljito.

– Za sebe volim reći da sam dio visoko organizirane poslovne organizacije koja se primarno bavi isporukom usluga, a kad to tako shvatite, jasno vam je da je zadovoljstvo korisnika jedan od prioriteta te jamstvo tržišnog opstanka i rasta – napeto nam tumači svoju svakodnevnu zadaću. Usto, riječ je o informacijsko-tehnološkom sektoru, a osobe poput Nevena tu se ne mogu tek tako opustiti. – Stalno je prisutan pritisak tehnološkog napretka i promjena. Stoga nikako ne smijemo zaboraviti da baš ta tehnološka rješenja u svom svakodnevnom radu koriste ljudi – smije se.

Iako je voditelj tima, Neven se ne voli isticati.

– Lako ti je biti šef predanoj, profesionalnoj i fokusiranoj ekipi –  samozatajno će.

Neven sa svojim timom, Ivanom Loborec i Ivanom Osvaldić

Kao da se isporuka točno onoga što je očekivano tek tako podrazumijeva. Naravno, jasno mu je da se dobar posao, kad je riječ o tako profesionalnoj organizaciji kao što je to Span, može i očekivati. – Opet, želiš i da se prepoznaju trud i napor koje tvoja ekipa ulaže u cijelu tu priču i tu uskačemo mi – ukazujemo korisnicima na organizacijsku izvrsnost koja im je omogućila željeno stanje, a koje se nije dogodilo samo od sebe. Sustavni pristup korisnicima, njihovim potrebama i zadovoljstvu je nešto što doista njegujemo u cijelom Spanu, a Service Delivery je samo onaj vidljivi dio – dodaje.

Ukratko, dobar posao u dobrom sustavu.

Dronovi, 3D-printeri i video-igrice

No, ako nekomu zvuči kao da se Nevenova priča odvija sama od sebe, dovoljno ga je zapitati koliko se uopće stigne baviti ijednim od svojih hobija. Odakle mu vrijeme? – Eh, nemam ga ni blizu onoliko koliko bih želio – tužno će. – Ipak, tu i tamo nađem poneki trenutak i za sebe, a onda se probudi pravi geek. Dronovi, 3D-printeri i video-igrice samo su vrh ledenog brijega, a zajednička im je jedna bitna značajka: ne samo što predstavljaju izazov i omogućuju učenje, oni su dio kreativnog procesa u kojem uvijek ostaje onaj osjećaj stvaranja, ushita, a ponekad i nevjerice. To sam ja napravio i to radi!?

Neven voli eksperimentirati i ponekad se prepustiti metodi pokušaja i pogrešaka, pri čemu uživa u učenju nečeg novog i testiranju vlastitih granica.

Ipak, zanimaju ga i povijesne činjenice – dakle, nešto vrlo staro i općepoznato, ali zato zanimljivo i vrlo indikativno za sve što slijedi, uključujući i sadašnjost. – Ne smatram se dobrim poznavateljem povijesti. Istraživanju povijesnih tema privlači me spoznaja kako unatoč uvriježenom mišljenju o tobožnjem napretku ljudske vrste u modernoj povijesti, zapravo imamo podjednake mentalne kapacitete i sposobnosti, gotovo iste motive, a razlikuje nam se samo kontekst vremena u kojem živimo i razina spoznaje svijeta oko nas – ushićeno će Neven.

A to vrijedi i za „trivijalne“ odsječke onoga što kao vrsta i civilizacija pamtimo. – Nekada je pričanje priča, tj. usmena predaja bila jedini način dugotrajne pohrane informacija, a kako mi ljudi nismo u tom segmentu precizni poput računala, trivija je ono što osnovnu priču čini interesantnom i pojačava vjerojatnost da će i ona biti upamćena i prenesena. I danas je tako – volimo dobru priču, no ono što dobru priču razlikuje od izvrsne jesu upravo detalji koje uglavnom nazivamo trivijalnim, jer nemaju direktan utjecaj na samu priču, no svakako je čine življom. Zato su povijest i poznavanje tzv. trivijalnih povijesnih činjenica nepresušan izvor priča koje obogaćuju i onog koji ih priča i onog koji ih sluša – priča nam Neven, a mi se već spremamo naručiti nekoliko povijesnih udžbenika, onako, da se nađe.

A sad malo povijesti

– Daj nam neku triviju – preklinjemo ga, a on će kao iz puške: – Pa evo, jedan od najstarijih sačuvanih pisanih zapisa koji imamo nije ništa drugo nego stavka iz „Knjige pritužbi.“ Ne vjeruješ? Eto, u pitanju je tri tisuće i tristo godina stara žalba trgovca talioničaru na kvalitetu bakra, ali i na njegovo drsko ponašanje prema trgovčevom glasniku koji je donio novac, no nije mogao preuzeti bakar jer je kvaliteta bila očajna i suprotna dogovorenoj. Dakle odnos prodavača i kupca je oduvijek znao biti nategnut, a nije bio potreban zakon o zaštiti potrošača niti knjiga žalbe da bi o tom nezadovoljstvu ostao pisani trag. Međutim gotovo da mogu jamčiti kako eventualno nezadovoljstvo našim radom neće ostati vječno zapisano u kamenu – smije se od uha do uha.

Pa evo i nekih povijesnih tema kojima nas je Neven kupio. Da ne duljimo – život prepun intriga omiljene poljske kraljice Jadvige Anžuvinske mogao bi, pita li se Nevena, biti pravi pravcati hit u produkciji HBO-a ili Netflixa, a žena je, k tomu, bila naše gore list – kći Elizabete Kotromanić i Ludovika Anžuvinca.

– Kad smo već kod Poljske, iz mračnog ponora rata sa Švedskom tu je zemlju svojedobno spasila obična – greška u dizajnu. Najjači ratni brod 17. stoljeća Švedske kraljevske ratne mornarice – Vasa, koji je trebao biti admiralski brod i dio flote važne za okončanje Švedsko-poljskog rata, konstruiran je loše. Bio je previsok i nestabilan te je potonuo na prvoj probnoj plovidbi. To potonuće je vjerojatno promijenilo tijek povijesti jer je predstavljalo velik udar na kraljevske financije te je rat završio sporazumnim primirjem. Sam brod je naporom amatera pronađen u Štokholmskoj luci 1950., a njegovo izranjanje 333 godine nakon potonuća, restauracija te izgradnja muzeja su postali “švedski nacionalni Apollo program”, ako je suditi po sumanutoj količini uloženog novca – smješka se Neven, svjestan interesa koji je kod nas izazvala njegova priča. Dodaje: – Švedsko-poljski rat bio je obiteljskog tipa, a brod Vasa je imao na vratima toaleta ugravirano Poljsko plemstvo u nezavidnoj poziciji “iza debla.“ Morali smo prasnuti u smijeh, naravno.

Priča nam Neven i o drevnim teroristima, židovskim Zelotima, koji su noževima usred bijela dana napadali Rimljane i lojalne Židove, a nastavlja s feudalnim Japanom, nindžama i samurajima. Na kraju shvaćamo – čovjek je poput spužve, a kako smo načuli da postoji tema o kojoj valjda zna sve što je itko ikad znao, a teško ju je percipirati kao povijesno važnu, morali smo ga prorešetati.

Konačno smo došli i do Eurosonga 🙂

– Nevene, čuli smo da strastveno pratite Eurosong i sve začkoljice vezane uz tu smotru. Nakon poljske kraljice i švedskog broda, ne možemo ne upitati – a kako to? – E pa lijepo – odgovara Neven na provokaciju. – Nađite mi nekoga tko po tom pitanju nije nostalgičan. Sjetite se svih onih velebnih planova roditelja, kumova, susjeda i rodbine kod koga će se gledati Eurovizija, a odluka je uvijek pala ne na onog koji ima najveći televizor, po mogućnosti u boji, nego, dakako, na onog koji ima najbolju antenu i samim time najbolji prijem. Nama je klincima to značilo zajamčeno zajedničko druženje i kasniji odlazak na spavanje – objašnjava nam.

– Drugi je razlog povijesne prirode. Eurovizija je odigrala važnu ulogu u normalizaciji civilnog odnosa u Europi nakon drugog svjetskog rata. Osim približavanja Europskih naroda i narodnosti kroz glazbu, manje je poznata činjenica kako je Eurovizija imala važnu tehnološku ulogu u povezivanju zemalja članica European Broadcasting Uniona (EBU) u jednu mrežu sa svrhom razmjene i prenošenja sadržaja u realnom vremenu. To je značilo da su države članice morale ulagati u istu standardiziranu tehnologiju televizijske produkcije, prijenosa i emitiranja kako bi se osigurala međusobna kompatibilnost, a to je dodatno ojačalo Europu kao jedinstveno tržište. Ako takav napor s tolikim utjecajem na svakodnevne živote Europljana nije vrijedan pažnje, onda doista ne znam što jest – smije se. Ispada da Eurosong ipak nije toliko trivijalan koliko smo to nekad skloni pomisliti.

– Finalnu večer natjecanja Eurovizije gleda oko dvije stotine milijuna ljudi, dok Američki Super Bowl, tijekom kojeg je najskuplja sekunda televizijske reklame na svijetu, gleda dvostruko manje – negdje oko 98.000.000). Stoga možemo zaključiti kako je Eurovizija od velikog europskog i svjetskog interesa pa se, eto, smatram odgovornim provjeriti što to točno i čime privlači toliku pažnju – prpošno Neven objašnjava motive vlastite opčinjenosti nečim što su drugi možda skloni otpisati kao običnu „paradu kiča“. Ipak, on se ne smatra fanatikom.

– Čini mi se kako kolege uvelike pretjeruju u procjeni mog poznavanja povijesti i događanja na Euroviziji, samo zato što sam tu i tamo spomenuo opće poznate činjenice kako je 1974. godine Ujedinjeno Kraljevstvo ABBA-i dalo ravno nula bodova ili da je do 1999. godine sve pjesme u nastupu uživo pratio orkestar. A to da je Ruslana nakon pobjede 2004. nagrađena mjestom u Ukrajinskom parlamentu znaju valjda i vrapci na grani. Dakle poznajem manje-više sve što i prosječan fan Eurovizije – ne da se Neven.

Frank Sinatra i Eurosong?! 

– Koliko je Eurovizija globalno utjecajna, najbolje će vam dočarati sljedeća priča. Glavni junak je, ni manje ni više, nego Frank Sinatra. Sve je počelo 1965. kada sedamnaestogodišnja Parižanka Isabelle Geneviève Marie Anne Gall nastupa na Euroviziji u Napulju kao predstavnica Luksemburga te odnosi pobjedu i Grand Prix sa simpatičnom i vrckavom pjesmicom koja po prvi puta nije bila šansona – “Poupée de cire, poupée de son”. Pjesma je postala instant hit, a snimljene su i studijske verzije na francuskom, talijanskom, njemačkom i japanskom! Isabelle je tada bila u vezi s također popularnim francuskim tekstopiscem i skladateljem Claudeom Francoisem, no nažalost veza nije izdržala njenu novonastalu slavu te se razilaze 1967.

Te iste godine shrvan razlazom, Claude zajedno s prijateljem piše tekst i glazbu za pjesmu “Comme d’habitude” (“Po navici”). Kako je bio poznati pjevač u frankofonim zemljama, često je nastupao u Kanadi gdje ga je slušao i legendarni Paul Anka. Oduševljen pjesmom i izvedbom, Anka otkupljuje od Claudea prava na glazbu, a sam piše novi tekst na engleskom. Tu pjesmu donosi svom prijatelju Franku Sinatri, a on je oduševljeno prihvaća. Radi se pjesmi koje je obilježila karijeru Franka Sinatre – “My way”. I kao dodatan bonus – umjetničko ime Isabelle Geneviève Marie Anne Gall je France Gall, a upamtili ste je po bezvremenskom hitu “Ella, ellel’a”.

I uistinu, nije dugo trebalo da nas Neven uvuče u vrtlog Eurovizije. Čini se da se to, čim mu se malo približite, događa samo od sebe. Nije ni čudo što mu je najveća potpora u tom nesvakidašnjem hobiju upravo najbliža osoba. – Moja supruga ima jednostavnu metodu. Tijekom eurovizijskog tjedna jednostavno se zatvori u drugu prostoriju i ne izlazi. Prijatelji, naravno, sve znaju i uvijek se, tobože usput, raspituju koji su najnoviji tračevi i događanja vezana za Eurosong. Naravno, nađe se i istomišljenika.

– Iznenadili biste se kad biste shvatili koliko ljudi doista gleda Euroviziju. Zapravo, iznenadili biste se koliko njih vrlo dobro poznaje Euroviziju i sva vezana događanja, no to spomenu tek nakon što se uvjere da im je s druge strane doista pravi fan ili Eurovizionar, kako ih volimo nazivati. Ljepota Eurovizije kao teme za razgovor leži u tome što o njoj možete razgovarati sa sugovornicima od Islanda do Australije, s presjedanjem u Izraelu – smije se.

Neven je bio suorganizator zajedničkog spanovskog gledanja Eurovizije prije par godina u Zion baru

A izbor hrvatskog predstavnika?

Nevenu se nikako ne sviđaju recentni događaji oko izbora hrvatskog predstavnika, a ta boljka pogađa cijelu regiju. – Na ovim prostorima potpuno drugačije doživljavamo samo natjecanje. Posljednjih godina je nastupanje ozbiljno dovedeno u pitanje zbog nedostatka sredstava za organizaciju lokalnih natjecanja. Eksperimentiralo se s jednom ekipom skladatelja i tekstopisaca za sve natjecatelje, direktnim odabirom predstavnika bez natjecanja, slanjem pobjednika reality-showa. No svakako vrijedi spomenuti slovenske Sestre 2002. godine su nastupile prekasno nakon Dane International, a prerano ispred Conchite Wurst. Sjetimo se i Milana Stankovića koji je u Srbiji i okolici uzburkao duhove frizurom 2010. dok u Europi nitko nije ni trepnuo. A da je sve na ovim prostorima komplicirano demonstriraju Feminnem koje su 2005. nastupile za BiH, a 2010. za Hrvatsku.

Inače, na posljednjem natjecanju zaintrigirala ga je Ukrajina. Pritom doznajemo da se Neven nije ograničio na eurovizijski tjedan. Prati on sve to od ranijih stadija. Da, dobro ste pročitali, čovjek prati i nacionalna natjecanja. – Ove je godine Ukrajina imala doista jakih top 3, međutim svi redom, uključujući i pobjedničku Maruv, odbili su potpisati ugovor po kojem ukoliko budu predstavljali Ukrajinu na Euroviziji neće nastupati u susjednoj Rusiji. Stoga je Ukrajina odlučila da ove godine uopće neće nastupiti. Šteta.

A kako se Nevenu sviđaju hrvatski predstavnici? Nije to pitanje na koje zaljubljenik u povijest i Eurosong može odgovoriti tek tako, pa nas nije iznenadilo da je odgovor krenuo, štono se kaže, od stoljeća sedmog. – Eurovizijska natjecanja nisu imuna na teorije zavjere, a ni nastupi s ovih prostora nisu iznimka. Jedni kažu da nam još uvijek nisu oprostili Doris Dragović i pokušaj varanja ili, da budem fin, grešku s razumijevanjem pravila vezano uz korištenje audio matrice i pozadinskih vokala, ali činjenica jest da od tada baš i nemamo neki plasman.

Ipak, to Nevena nipošto neće spriječiti da ostane zagriženi Eurovizionar. Da to natjecanje netko odluči ukinuti, ne bi mu bilo lako. – Uh, vjerojatno taj osjećaj najbolje opisuju riječi pobjedničke Celin Dion “Ne partez pas sans moi”.

Da, upravo to – ne idi bez mene, možda je slogan koji najbolje opisuje duboku vezu Nevena i izbora za najbolju europsku pjesmu.

Eurosong se, doduše, mijenja, nekad nabolje, a nekad nagore. – Danas tako možete pogledati službeni full-HD live stream na Youtube-u, a da ne morate uživati u duhovitim komentarima Duška Čurlića – smije se Neven i otkriva što bi mu zatreslo svemir: – Molim organizatore da nikako i ni pod kojim uvjetima ne dopuste SAD-u da sudjeluje na natjecanju.