Span Today

network & security team

Ekipa zaslužna za sigurnost svake mreže

Zadaća je Network & Security tima s jedne strane osigurati mrežu od neželjenog upada i eventualne krađe podataka, a s druge strane nesmetano dopuštati pristup određenom sadržaju, web mailu, stranici ili nekom servisu.

– Mi smo tim unutar Solution and Service Managementa (SSM) koji ima dvije važne zadaće: hardcore networking, što je routing i switching, naravno i wireless, dok je druga zadaća security aspekt mreže – objašnjava voditelj tima Domagoj Pilčik.

U tom se dijelu bavimo raznim stvarima na rubu mreže koje služe da se iznutra nešto objavljuje prema van, primjerice neka web stranica ili servis, a s druge strane da se samo određenom prometu dopusti ulazak izvana u mrežu. To znači osigurati mrežu kako ne bi došlo do neželjenog upada i eventualne krađe podataka, a s druge strane nesmetano dopušta pristup određenom sadržaju, web mailu, stranici ili nekom servisu – opisuje Domagoj.

Primarna uloga tima – podrška korisnicima

U stvari, opisuje situaciju kada se na poslu ne može pristupiti torrentima, ali se može na internet. Tada je „kriv“ Domagojev tim koji je tako podesio mrežu jer je netko važan kod korisnika odlučio ograničiti pristup svojim zaposlenicima. – Windows certifikati, PKI infrastruktura, sve je to u našim rukama – govori Domagoj i objašnjava kako se korisnici zahvaljujući PKI certifikatima koriste wirelessom bez dodatnih upisivanja lozinki jer na svom user profilu imaju certifikat koji im omogućava nesmetano surfanje internetom.

Primarna uloga njegova odjela je podrška korisnicima, ali i sudjelovanje u projektima kao što su konfiguracija i rekonfiguracija sustava i dodavanje novih funkcionalnosti, sve što je korisnicima potrebno.

U odjelu koji ima jedanaest članova u ovom se trenutku dio ekipe bavi hardcore dijelom, što se može nazvati i internom mrežom, drugi dio se bavi securityjem, što je rub mreže, a treći dio ekipe posvećen je PKI-u, autentikaciji i autorizaciji.

Dio članova Span0vog Network&Secirity team-a

Zdrav sustav – dobar sustav

Tvrtka koja treba Domagojev tim ima stotinjak i više zaposlenih, razmišlja o raznim routerima, switchevima i raznim oblicima securityja, a manje tvrtke koriste usluge Spanova Digitalnog ureda kojemu prema potrebi pomaže Domagojev tim. – Naši su korisnici hrvatske ili međunarodne tvrtke koje imaju stotine i tisuće zaposlenih i kojima je opseg posla toliko velik da moraju posvetiti osobitu pažnju zdravlju svojih sustava.

Trebaju nas cijelo vrijeme, od samog postavljanja svoje mreže, jer će im dobar sustav biti koristan u poslovanju, a neće im izazivati probleme. Trebaju nas pri promjeni opreme, kada je obnavljaju, kada im je zbog njihova porasta posla potrebna drukčija mreža, ali i kada se nalaze u situaciji da im sustav ne funkcionira onako kako je zamišljeno pa rade na sporijim brzinama, ne rade im dijelovi sustava na očekivani način ili se suoče s nekim drugim problemom – objašnjava Domagoj.

Suradnja sa Cyber Security timom

Uz sve to, korisnicima analiziraju potencijalno opasne sigurnosne situacije, obavještavaju ih kako se zaštititi, analiziraju sigurnosne probleme koji se pojavljuju u IT svijetu i predlažu korisnicima kako se zaštititi od takvih prijetnji. Pritom surađuju sa Cyber Security timom kako bi korisnikova mreža funkcionirala na najbolji način.

Cyber Security tim pritom se ne bavi hardcore dijelom mreže, routingom i switchingom. Cyber security se primarno bavi analizom sustava, ranjivosti, zaštitom podataka, zakonskim regulativama koje definiraju koliko neke podatke treba čuvati. Oni su svojevrsni konzultantski tim koji se bavi snimanjem stanja sustava, a zatim se u suradnji s Network & Security timom rade prijedlozi koje na kraju i realizira Domagojev tim.

Network & Security dio je SSM-a, a Span je prepoznat kao tvrtka čiji SCS odjel dizajnira i diže sustave za korisnike te održava sustave. – SSM pokušava uočiti problem i ispraviti ga i prije nego što to uoči korisnik. Tu smo bitni jer kada sustav prestane s radom, sve stane, a mi to moramo riješiti. Mi radimo dijagnostiku, popravljamo, sređujemo sustav kako bi korisnik uvijek mogao raditi svoj osnovni posao, ono čime se bavi – ističe Domagoj.

Domagoj vodi i Deployment and Monitoring tim čija je uloga nadzirati serversku infrastrukturu, upravljanje svim računalima i nadogradnjama u multinacionalnim tvrtkama koje se rasprostiru na nekoliko kontinenata. Uskočio je i na mjesto voditelja ovog tima. Zato što je jedan od onih koji mogu uspješno voditi projekt i dostaviti rezultate.

Par pojmova za bolje razumijevanje ekipe iz Network & Security tima

Troubleshutting – računalo se ne može spojiti na Wi-Fi, je li problem samo na mom računalu ili cijeloj mreži? Ne mogu pristupiti određenim stranicama na internetu pa ekipa iz SSM-a provjerava je li problem sa stranicom ili nekim uređajem između? Provjerava se cijela mreža u potrazi za onime što ne radi i to se popravlja.

Switch – osnovni mrežni uređaj koji služi za fizičko povezivanje raznih mrežnih uređaja (PC, server, printer, AP…) u jednu cjelinu; putem njega uređaji mogu „razgovarati“ i dijeliti informacije.

Routing – proces odabira optimalnog puta za komunikaciju unutar mreže ili između više različitih mreža, slično GPS navigaciji u automobilu.

PKI infrastruktura – skup rola, politika i procedura za upravljanje digitalnim certifikatima koji omogućavaju sigurnu i kriptiranu komunikaciju, razmjenu informacija i autentikaciju.

Support – ono kada si kao korisnik u frci jer nešto ne radi i ne znaš kako se izvući, tko će te spasiti i kako će se život iz katastrofe vratiti u normalu – tada zoveš Solution & Service Management, oni sve znaju i sve mogu, to je ekipa super heroja bolja od Marvelove.

Network&Security team

Domagoj Pilčik: U stalnoj potrazi za izazovima

Da, postoje strašno glupa pitanja. Njih spašavaju odlični odgovori. Pitati Domagoja Pilčika, voditelja Network i Security tima, kakvo mu je obrazovanje prilično je idiotsko pitanje, ali i dalje je odgovor sasvim neočekivan.

Domagoj je u Span došao s Filozofskog fakulteta. Tamo je završio informacijske znanosti i etnologiju: informacijske znanosti jer su mu se činile dovoljno zanimljivima, a etnologiju jer su mu bili fora dokumentarci Davida Attenborougha.

– Trebao sam donijeti odluku koja će mi odrediti život. Razmišljao sam tada o političkim znanostima zbog širine koju nudi taj faks, no s druge strane informacijske znanosti su djelovale kao nešto što će imati budućnost. A i Filozofski faks je bio bliži mom mjestu stanovanja i možda je, zbog broja studentica, bio simpatičniji – smije se razmišljajući o davnoj odluci.

U IT uletio zbog računa

Danas je ekspert u nekim dijelovima IT-ja, ali istodobno kaže kako postoje i ona područja u kojima još uči. U IT je uletio zbog računa, plaćao je svoje studiranje. Radio je u raznim call centrima i cijelo to vrijeme se tehnologijom bavio iz user perspektive.

Slučajan razgovor s frendom doveo ga je do prvog posla u maloj tvrtki gdje je razvlačio kabele i radio slične stvari pa kad je shvatio da više ne može napredovati, odlučio se pokupiti kako bi nastavio i postao ozbiljan IT-jevac.

U Span je došao kao i svi, nakon natječaja, i počeo kao inženjer. Trudio se, napredovao, postao voditelj jednog tima, Deployment & Monitoring, a s vremenom je dobio još i Network & Security.

Kirnja je izazov jer je lukava, drska i zabavna

Domagoj voli prirodu, bavi se njezinom zaštitom i očuvanjem, sudjeluje u raznim akcijama kojima se čuva eko sustav. Sportaš je koji se bavio raznim sportovima. Voli izazove pa je tako krenuo i ispod površine, u podvodni ribolov.

Loviti na dah je teško, ali i sasvim pravedno. Treba imati snage, biti koncentriran i pažljiv u potrazi za ulovom u morskom plavetnilu. Oni koji rone s njim, kažu da uredno zaroni na dubinu od deset i više metara, a Domagoj svojim izazovom smatra, kirnju. – Kirnja se ne udaljava previše od prostora u kojem živi, stjenovitih zaklona koji djeluju poput labirinta. Pažljiva je i ne dopušta da ju se iznenadi, a opet, dovoljno drska da se pojavi samo pola metra dalje od ronioca. Ona je trofej do kojega se ne dolazi lako – kaže Domagoj smijući se kada govori o svom hobiju.

Domagoj Pilčik u slobodno se vrijeme bavi podvodnim ribolovom
Network&Security team

Tomislav Zeko: O večeri ne razmišljaš kada se spašava sustav, ali se o sustavu razmišlja tijekom večere

O večeri ne razmišljaš kada se spašava sustav, ali se o sustavu razmišlja tijekom večere

Zašto je važan Network & Security tim? Kako bi izgledao život bez njega?

– Život Spanova korisnika bez N&S tima izgledao bi nepovezano i nesigurno.

Što te naučio IT?

– Mnogi pričaju o cjeloživotnom obrazovanju. Kad uđeš u IT, onda shvatiš pravi smisao tog izraza.

Što si naučio u Spanu?

– Naučio sam što znači timski rad i mnogo o pristupima rješavanju problema.

Što si naučio od grešaka u infrastrukturnim sustavima?

– Greške su u ljudima jer koliko god sustav bio savršen, podložan je ljudskoj pogrešci.

Što si naučio od rješenja koja si primjenjivao?

– Treba biti uporan i rezultat je vidljiv.

Koja je bila najgora situacija kojom si se bavio u Network & Security odjelu?

– Ona koja pripada meni. Najgore, ali i najizazovnije situacije su kada ne radi neki od servisa za koje si zadužen.

Kako je izgledala najzabavnija situacija kojom si se bavio u Network & Securityju?

– Najzabavnija je stresna situacija. Svaki dan u Spanu zabavan je na svoj način. Ako je neka situacija jako stresna, pokušavamo je okrenuti na zabavu.

Koja je najluđa stvar koju si napravio u Spanu?

– Nisam napravio nikakvu ludost. Nisam stigao jer sam kratko član Spanova tima.

Koja je najluđa stvar koju si napravio u životu?

– Rodio se i uspio preživjeti do danas.

Koju glazbu slušaš kada si na poslu?

– U uredu uglavnom ne slušamo glazbu. Ponekad, kad je opuštenija atmosfera, pustimo nešto random.

Koja je posljednja misao koju uputiš korisniku nakon što mu središ sustav?

– Zahvalim na suradnji, a u sebi se potajno nadam da neće napraviti istu grešku.

Razmišljaš li o večeri kada spašavaš sustave?

– Kad spašavam sustave, definitivno ne razmišljam o večeri, ali zato kad večeram, razmišljam i brinem se je li sve odrađeno kako spada, da se ne ponovi greška.

 

 

Network&Security team

Hrvoje Štargl: Najljepše je igrati se u labirintu, neki ga zovu mrežom

Mreža je labirint u kojem se mogu igrati, tu mi je najljepše – kaže Hrvoje Štargl o svom poslu.

On je sistem inženjer za network & security, a taj pojam opisuje održavanje cijelog računalnog sistema korisnika. Štargl kaže da je riječ o održavanju povezivosti i dostupnosti svih servisa unutar jedne mreže, od izlaza na internet do intraneta, internih servisa, servera, podataka, pa do telefonije. Zbog toga nijedan Hrvojev dan ne nalikuje na prethodni i nema pojma kako će izgledati sljedeći.

Niti jedno rješenje nije isto

Posao mu je stoga i veliko uzbuđenje i mjesto gdje ga očekuje mnoštvo raznolikosti. – Vrlo je malo repetitivnih poslova, a ostalo pripada klasičnom supportu koji se sastoji od odgovora na zahtjeve za rješavanjem problema pojedinog korisnika. Pritom nikada ne znaš tko je osoba s druge strane i kakvo je njezino znanje o problemu, pa se moraš prilagođavati i korisniku, njegovim sposobnostima da opiše, definira problem – kaže Štargl.

Potom dodaje i kako zbog činjenice da nema istih mreža, da svaka predstavlja zasebno djelo i postavku, niti jedno rješenje nije isto. – Zbog toga to i jest uzbudljivo jer nikada ne znaš kako ćeš na kraju riješiti pojedini problem – opisuje Hrvoje i dodaje kako se svi ti problemi događaju tijekom radnog vremena, a to često znači da korisnik prestaje raditi i čeka dok se ne otkloni problem.

– U radu na mreži nema prostora za pogreške. Treba biti brz, pažljiv, imati dovoljno znanja i iskustva da bi se problem efikasno i na vrijeme riješio – opisuje Hrvoje Štargl standardne zahtjeve posla.

Lako je biti stručnjak – treba samo stalno učiti, učiti i učiti

Prije tri godine je završio ETF u Osijeku i zato će osobno favorizirati znanje u odnosu na iskustvo kojim raspolaže, iako mu svakodnevno rješavanje problema daje dovoljno prakse da ne posustaje ni pred jednim izazovom.

– Iskustvo je korisno kako bismo brže riješili problem, izolirali ga i posvetili mu se. Znanje je, pak, neophodno jer bez toga nam ništa ne koristi – kaže Hrvoje i dodaje da je dobar dio znanja kojim raspolaže stekao izvan sveučilišne predavaonice.

– Na fakultetu su me naučili razmišljati i logički dolaziti do rješenja, dok je sve ostalo rezultat samostalne edukacije, na poslu i izvan njega. Nevažno je pritom mislimo li na edukaciju iz knjiga, s interneta ili starijih kolega kada njih pratim u rješavanju problema – govori Hrvoje Štargl.

– Znanje stječeš na poslu, tijekom radnog vremena, rješavajući probleme, konstantnim čitanjem i učenjem pa sve do onoga što naučiš izvan radnog vremena u slobodno vrijeme. Tehnologija napreduje svakim danom. Proizvođači stalno izbacuju nova rješenja koja treba poznavati – opisuje Hrvoje. Dodaje pritom da se u IT-u i vrijeme računa drukčije nego inače, pri čemu se smatra da tri mjeseca u IT-u znači koliko i godina dana u nekoj drugoj branši.

Adrenalin je najveći, naravno, u trenucima kada se rješava određeni problem, kada treba biti brz, pažljiv, a istodobno donositi prave odluke i raspolagati svim mogućim znanjem. – S jedne strane si pod pritiskom rokova, s druge imaš korisnika koji želi da mu se problem odmah riješi, a na trećoj je kompleksnost posla koji treba napraviti – opisuje Hrvoje i mirno dodaje kako se vjerojatno ista situacija događa i u drugim profesijama, ali kod njega uzbuđenje poslom izgleda kako je opisao. Hrvoju se to sviđa.

Od izbornih predmeta tijekom fakulteta, mreža je bila ono što je uvijek izabirao. Hrvoje mnogo radi s korisnicima, susreće se s ljudima koji zbog nekog kvara zapadnu u ozbiljne probleme jer ne mogu raditi i pritom mora doći do rješenja kako otkloniti smetnju, kvar, a to nije najjednostavnija situacija, baš zbog toga što mu je s druge strane telefonske žice osoba u problemu.

– Najvažnije je dobiti prave informacije, definirati problem, odrediti kada se dogodio i saznati koliki su razmjeri problema, je li riječ o jednom računalu koje ne radi, o nekoliko njih u jednoj sobi, na istom katu ili u cijeloj tvrtki – opisuje koje su informacije za kojima traga u trenutku kada rješava problem. Tek kada skupi ove informacije pristupa trouble shuttanju, otklanjanju grešaka, pri čemu postoje određene zakonitosti koje treba poštivati.

– Nismo mi klasični IT-ijevci koji samo sjede za svojim računalom i rješavaju probleme – kaže i opisuje kako je sastavni dio njegova posla odlazak na teren, sastanci s korisnicima, razgovori o mreži. Tada se često dogode i situacije da se konačno upozna s osobom s kojom je mjesecima kontaktirao samo mailom ili mobitelom. – Susret s korisnikom bude zanimljiv i zbog činjenice da spajaš glas ili rečenice iz maila s izgledom neke osobe s kojom si u čestoj komunikaciji, ali ne znaš kako izgleda – govori Hrvoje Štargl.

Cilj – znati sve o IT-u i mrežama

Privatno, kada je s prijateljima, sluša svu glazbu, od elektroničke do klasičnoga rocka, i to mu je najčešće samo okruženje za razgovor, nešto što ispunjava prostor i daje dodatni ton druženju. Iako iz Osijeka, većina prijatelja mu je iz Zagreba, tu se druži s ljudima, Zagrepčane izabire za svoje društvo s kojim obilazi razna mjesta, od Bikersa u Savskoj do kafića u Tkalčićevoj, ovisno o tome ima li mjesta gdje se mogu smjestiti.

Da, u njega se može pouzdati, ispuni obećano i dogovoreno. Ima vrlo jasan stav prema svijetu i kod njega se na prvi pogled može zaključiti kako će izgledati komunikacija i suradnja. U tek nekoliko riječi, Hrvoje je miran 27-godišnjak, posvećen svom poslu, svom životnom odabiru, i njegov je cilj znati sve o IT-u i svojoj strasti, mrežama. To je ono što ga zanima, u čemu se namjerava razvijati i gdje se najbolje osjeća.

Network&security team

Hrvoje Gežin: Sve u korisnikovu životu počinje od mreže

Oko 6 sati ujutro zazvonio je telefon – opisuje Hrvoje Gežin nedavni trenutak kada je saznao da se pojavila greška koja je korisniku onesposobila mrežu. – Sve u korisnikovu životu kreće od mreže. Ne radi li mreža, ne radi ništa – kaže Gežin. To znači da korisnik, cijela tvrtka, ne može raditi, ne postoji u svijetu biznisa.

Hrvoje je s kolegama iz Network & Security tima riješio izazov u dva sata. Tvrtka je taj dan kasnije počela s radom, ali je sve bilo dovoljno brzo riješeno pa zastoj zbog mreže nije izazvao veći problem. Hrvoje namjerno koristi izraz izazov jer problem ne priznaje, ali se izazovima rado bavi. Zanimljivi su mu i uzbudljivi.

Hrvoje Gežin je sistem inženjer u mrežnom odjelu Network & Security. Bave se dizajniranjem i zaštitom mreža korisnika, a Hrvoje trenutačno radi na zaštiti mreža, što obuhvaća implementaciju firewalla, zaštitu od hakerskih upada i sprečavanje sličnih prijetnji.

– Kad ne bi bilo sigurnosnih, zaštitnih mehanizama, načelno bi svatko s interneta mogao doći do podataka i resursa koji se nalaze unutar mreže korisnika. Mi štitimo te informacije, detektiramo zloćudne napade i invazivne metode koje zatim blokiramo – opisuje Hrvoje Gežin značaj Network & Security tima u životu svake tvrtke-korisnika. (lead)

Prepoznaj opasnost i zaštiti prije napada – logika je kojom štitimo sustave

Ima li tvrtka web server na kojem se nalaze web stranice, onda te stranice treba znati štititi od napada koji se pojavljuju, primjerice u obliku tzv. denial of service zahtjeva. Riječ je o vrsti napada pri kojemu napadač šalje stotine i tisuće zahtjeva serveru kako bi ga blokirao pa drugi korisnici uopće ne mogu pristupiti toj stranici, ona im se ne učitava.

– Naš je posao onemogućiti te napade i osigurati stalnu dostupnost sustava. Postoje mehanizmi koji detektiraju takve napade, sustav ih prepoznaje i odbija – objašnjava Gežin.

Hrvoje je u Spanu prije ovog posla radio na serverskom sustavu velikog korisnika, multinacionalne tvrtke, odakle je došao da bi se sada bavio securityjem. Mreže su ono što ga privlači u IT-ju i cijelo je vrijeme težio da mu to bude osnovni posao. – Strašno je uzbudljivo, možda i previše – smije se dok govori o poslu.

– Nije riječ o serveru gdje možda ne radi jedan servis. Ne, dosta je drukčije jer ako ne radi mreža, onda ne radi ništa. Korisniku sve stoji, poslovanje mu ne postoji dok ne radi mreža. Utoliko je drukčije i jako izazovno. Gotovo da ne vjeruješ koliko je prisutno adrenalina kada ustanoviš da nešto ne radi i da sve treba srediti. Zna biti dosta stresno dok se ne nađe rješenje, ali zato, kada se otkloni kvar, kada se riješi, onda je osjećaj zadovoljstva velik – opisuje Gežin.

Gežin kaže da rad na mrežnom sustavu zahtijeva neprekidno učenje jer – tu posao nikada ne staje, stalno treba raditi i saznavati sve novo što se pojavljuje. (lead)

Slobodno vrijeme služi učenju

– Svaki se dan pojavljuje nešto novo i moramo biti upoznati sa svime. Na učenje trošim dosta slobodnog vremena – napominje Hrvoje, opisujući kako posljednjih osam godina, koliko profesionalno radi u IT-ju, stalno uči, osobito u Spanu jer su zahtjevi posla izuzetno veliki.

– Mreža nije program koji možeš instalirati na svoj komp, klikati i na tome učiti i raditi, nego ti treba vlastiti labos – dodaje i otkriva kako kod kuće ima vlastiti laboratorij na kojem testira razne stvari, provodi nekoliko noći tjedno baveći se mrežama. Kada bismo govorili o sportu, to bi značilo da ta osoba živi taj sport, posvećuje mu se, provodi vrijeme trenirajući i konstantno razmišljajući o onome što želi postići. Da, naravno da nije jednostavno ni lako, ali Hrvojeva su znatiželja i potreba za znanjem dovoljan motiv da svaki dan bude sve bolji stručnjak.

– IT je struka u kojoj je jako puno toga podređeno učenju. Uz samostalno učenje, sudjelujemo i na raznim tečajevima i radionicama kako bismo se pravodobno informirali i kako bismo znali sve o tehnologijama gotovo istodobno kada se pojavljuju.

Hrvoje uistinu djeluje kao osoba prepuna znanja o onome što radi dok mirnim glasom opisuje svoj posao, ono što je njegov interes. Jednostavno ulijeva povjerenje povremeno se lagano osmjehujući dok opisuje čime se sve bavi i kako izgledaju izazovi koje svladava.

– Prvo radimo analizu, pokušavamo dokučiti zašto danas ne radi nešto što je jučer radilo. Spajamo se na sustav i sve provjeravamo u potrazi za uzrokom zastoja – objašnjava kako izgleda kada mreža ne funkcionira.

Mi to moramo riješiti i riješiti ćemo

Ponekad ta analiza i potraga za problemom može trajati nekoliko minuta, a katkad su u pitanju sati pa i cijeli dan – govori. – Naravno da pri dijagnosticiranju izazova pomaže ako je korisnik u stanju dobro opisati što se događa, ali u konačnici mi to moramo riješiti i riješit ćemo – ističe sa samopouzdanjem.

Dizajniranje mreže također je dio posla njegova tima. – Mreža mora biti visoko dostupna kako bi uvijek radila, čak i ako se nešto u sustavu pokvari, pri čemu je često potrebno ukomponirati stotine uređaja kako bi radili zajedno, a istodobno je vrlo osjetljivo jer se nekim banalno krivim dodavanjem, spajanjem novih uređaja može stvoriti “petlja” koja će ugroziti funkcioniranje cijele mreže – opisuje Hrvoje posao koji može trajati i nekoliko mjeseci prije nego što se preda korisniku.

Jer, kako je rekao, sve u korisnikovu životu kreće od mreže – ako ona ne radi, ne radi ništa. (lead)

Najveće je uzbuđenje tamo gdje treba biti najmirniji, ispod površine

Ronjenje je Hrvoju od djetinjstva bila velika želja, ali nikada nije ozbiljno krenuo s maskom ispod površine mora. A onda je na Yammeru skužio da se njegov kolega Domagoj bavi podvodnim ribolovom, i to je bilo ono što mu je trebalo. Domagoj je organizirao izlet za cijelu grupu na Krk i tamo se “navukao”.

– Fora je. Odlično je. Zaronim do deset metara, ali gledam druge kako se na toj dubini odmaraju i u trenu nestanu još dalje u dubinu. Pojave se nakon dvije minute s ulovom, što znači da se može dulje roniti. Ronjenje potiče veliki adrenalin – opisuje Hrvoje uzbuđenja pod površinom kada treba ostati miran i kontrolirati disanje.

Uz ronjenje se bavi i sviranjem. Već dvanaest godina svira harmoniku s tamburašima. Da, svira na svadbama i stalno je okružen zabavom. Od djetinjstva je u muzici, imao je i svoj rock bend, svirao je klavijature, ali se bend raspao, a on je, kao tada slobodni muzičar, dobio ponudu da svira s tamburašima i u tome je i danas.

Networ&Security team

Luka Babajko: Mi smo oni koji se nalaze između interneta i korisnika, zato sve mora biti sigurno i dobro osmišljeno

Luka Babajko je onaj tip kojega odmah izabereš za frenda. Jednostavno je takav. Sistem inženjer koji u Spanu radi na održavanju mreža, dizajniranju ili, kako on to kaže, projektiranju mrežnog sustava korisnika.

Bavi se i mijenjanjem postojećeg sustava, nadogradnjom ili zamjenom dijela sustava. – Mi smo oni koji se nalaze između internet providera i korisnika. Provider „dostavi“ internet korisniku, a mi sredimo sve da bi ga korisnik mogao upotrebljavati ili raditi na svojoj opremi. To može biti sustav namijenjen za dvije stotine ljudi, tisuću, nije bitno.

Igra u infrastrukturnom sustavu

Cijeli je niz uređaja koji se nalazi u sustavu: od switcheva, firewallova, rutera i wirelessa do voicea i drugih stvari – nabraja Luka tehnološki svemir koji se nalazi u infrastrukturnom sustavu, a kojim se on igra.

Igra je tu tek uvjetni izraz jer je riječ o lakoći kojom Luka kreira sustav, ali to onima koji infrastrukturne sustave razumiju tek na apstraktnoj razini tako djeluje. – Ponekad netko pita hoće li ga udariti struja – smije se kada govori o zabavnim reakcijama korisnika.

Završio je FER, zaposlio se u tvrtki koja je nedavno postala dio Spana i sada se sretno zabavlja. Htio je biti liječnik, ali je tu ideju ostavio u dječačkoj dobi. – Zapravo, ni danas ne znam što želim biti – kaže glasno se smijući. Čak je i FER bio nešto u što se upustio ne razmišljajući previše unaprijed. Očito nije od onih koji će život proživjeti ispunjavajući Excel tablicu.

– Za FER moraš znati i voljeti matematiku, fiziku, to su ti zanimljive stvari, ali kako je  tehnologija širok pojam, možeš raditi svašta. Neki izrađuju avione, a ja sam izabrao baviti se IT-jem – opisuje Babajko kako ga je odabir fakulteta pripremio za izazove u Spanu.

Čovjek koji može svašta, osim slušati cajke

Znatiželjan je, i to bi trebala biti njegova najbolja karakteristika kada sjedne za tastaturu. Odaje to na prvi pogled, noseći naizgled nemarnu bradu, odjeven kao da će nakon razgovora krenuti na košarkaško igralište ili održati predavanje o tome čime se bavi NASA ovaj tjedan, na svaki način izbjegavajući da bude ukalupljen u bilo koju ladicu koja bi ga mogla definirati i zarobiti.

Tako djeluju likovi koji mogu sve jer su si dopustili da se napune gomilom informacija na raznim područjima – od glazbe, književnosti i razne stručne literature pa do različitih sportskih terena. Njegova je literatura Stepehen King, povijesna tematika, ali i fantasy, krimići i horori. – Ne horor film. Filmove volim, ali ne horore. Ne podnosim gledati film čija je ideja uplašiti me dok sjedim u fotelji i trebao bih biti uživljen u ono što se prikazuje – kaže pristojno se zahvaljujući na bilo kakvoj sličnoj ideji.

Nema sluha za cajke. Sasvim je rigidan, konzervativan i isključiv po tom pitanju. – Da, jesam i tu nema spasa – govori, dodajući da se vjerojatno rodio u krivo vrijeme kada je i loša zabava postala raširena i popularna. A on vrlo jasno zastupa svoj glazbeni izbor: hard rock 60-ih i 70-ih. – Bilo je dobre glazbe i poslije – kaže opraštajući svijetu što nije stvarao samo tu glazbu i ostao u onome što opisuje izrazom „duge kose & starke“.

Konzervativni ljevičar ili liberalni desničar

Konzervativni je ljevičar. Ili, liberalni desničar. Oksimoron je ono u čemu se dobro snađe, to mu, čini se, daje slobodu da bude kakav želi, svakako da izbjegne definicije i ograde. Svi sportovi s loptom su mu bliski, bavio se odbojkom, košarkom, nogometom. To pokazuje da je i timski igrač. Fora mu je bila njegova svadba, čak je išao na plesni tečaj. Naravno, trebalo je izvesti taj prvi ples i uplesati u novi život.

Često se smije u razgovoru, a to govori o načinu na koji pristupa izazovima i zadacima. Ne uplaši se, problem ga ne natjera da se povuče, nego mu se nasmije i krene ususret. Dobar pristup nevolji. – Mislim da imam kapacitet za učenje puno toga. Zanimaju me razne stvari, otvoren sam pohvatati novosti u onome čime se bavim u IT-ju. Ali, neću biti od onih koji na brzinu nauče novi jezik, primjerice francuski – ispali, nudeći vlastite sposobnosti za test.

Detalji su važni, osobito ako su važni korisniku

Luka nije razmetljiv, kaže da nema previše prostora za kreativnost kada radi na nekom sustavu koji tek treba biti postavljen, ističe da je svaki sustav postavljen na nekim pravilima i zakonitostima koje treba poštivati. Luka svemu pristupa temeljito i organizirano, očito je takav tip.

– Prvo imaš puno pitanja za korisnika. Što mu treba, što on želi, što mu nije nužno, a što nikada neće koristiti. Sve ovisi o korisniku, njegovim potrebama i željama, a ovisno o tome koliko je on upoznat sa sustavima, toliko je jednostavnije definirati sve potrebno za njegov sustav – opisuje kako izgleda ona početna faza u kojoj se raznim detaljima definira što više toga potrebnog za projektiranje sustava.

Ostalo je poznato, sve sastavi. Tako provodi dane na poslu, ako ne rješava tickete, ne pomaže kolegama, ne uči o novim tehnologijama. Što je najbolje, u Lukinu slučaju ništa od toga ne djeluje kao opterećenje i obaveza, više kao ono što je izabrao jer mu je zabavno, izazovno i zanimljivo.

Pet knjiga koje treba ponijeti za vožnju svemirom

Stephen King – „It“

Dean R. Koontz – „Watchers“

Dmitry Glukhovsky – „Metro 2033“

Ernest Hemingway – „For Whom the Bell Tolls“

Douglas Adams – „The Hitchhiker’s Guide to the Galaxy“

Pet pjesama za vožnju svemirom

Led Zeppelin – „Stairway to Heaven“

Pink Floyd – „Comfortably Numb“

Queen – „Bohemian Rhapsody“

David Bowie – „Space Oddity“

Pips Chips & Videoclips – „2×2“