Dan sigurnijeg interneta postoji kako bi se svi podsjetili na opasnosti koje vrebaju s ekrana računala. Ivan Ivković i Ivan Kljajić znaju mnogo o tome.

Kako ukrotiti zmaja, a kako zlatnu ribicu? Koliko svoje kose na glavi ima Trump, a koliko Berlusconi? Zašto se tuna ubija iglom, a njeno meso zamrzava na minus 60 stupnjeva? Zašto ne koristi ako se posuda za smrzavanje samo nadopuni vodom nakon što se izvadi nekoliko kockica leda, i vrati u zamrzivač? Kako pčele znaju graditi geometrijski pravilne strukture, heksagone u košnicama, bez nacrta? Kako znaju izračunati kuteve? Zašto su kutije za pizzu kvadratne i od čega se radi Coca-Cola?

Ovo su samo neka od pitanja koja prosječni roditelj ne zna i zato djeca sama putuju internetom. A tamo ima svega. I nije sve opasno samo za njih, nego, jednostavno, za sve. Tamo se nalaze pojmovi kao cyberbulling, krađa identiteta, prevare i krađe, slobodan pristup pornografiji, recepti za sastavljanje bombi, ali i raznih droga, oglasi i primamljivi tekstovi koji vode u ropstvo raznih opasnih sekti i društava, internet jednostavno može biti mračna džungla prepuna opasnosti u koju se ulazi tipkovnicom.

Ivan Ivković, viši inženjer za informacijsku sigurnost iz Cyber Security tima, kaže na prvu kako su zaštita djece i odraslih dvije sasvim različite teme, što se može vidjeti iz toga što je nadzor djece veći faktor nego sama edukacija.

A Dan sigurnijeg interneta, dan je čije obilježavanje znači skretanje pozornosti i prema neugodnim stvarima kojima svi mogu biti izloženi, ali štititi djecu i dalje je obaveza starijih.

Internet je još uvijek najbolja adresa

Ivković kaže da, svim manama usprkos, još ništa nije došlo ni blizu korisnosti koju donosi internet.

– Internet je bez sumnje jedan od najboljih resursa i izvora informacija dostupnih danas, no od samih početaka njegovo korištenje donosi rizike i prijetnje njegovim korisnicima. Razvojem društvenih mreža i njihovom integracijom u svakodnevicu kako odraslih tako i djece, broj i kompleksnost tih prijetnji raste – kaže Ivan Ivković dodajući da osim klasičnih virusa, što definira pojmom zloćudni računalni kod i SPAM-a, neželjene pošte, današnji korisnici interneta moraju biti informirani o tome kako spriječiti krađu identiteta, kako prepoznati lažno predstavljanje, phising i druge oblike računalne prevare.

Ivan Kljajić, Security Operations analitičar iz tima Upravljanje rješenjima i uslugama u temu o sigurnijem internetu ulazi iz postavke da je internet dostupan u gotovo svakom kućanstvu.

– Samim time smo već izloženi ovim stvarima, pa tako i oni najranjiviji, djeca i osobe starije životne dobi, koji se sve češće priključuju internetu – kaže Kljajić. – Djeca su posebno izložena i ranjiva te često nisu niti svjesna mogućih opasnosti. Velika većina njih ima Facebook, Instagram, Snapcaht profil ili, pak, neku online igricu, a dobar dio prijatelja koje su dodali na tim platformama niti ne poznaju – ističe Kljajić.

Stranci su uvijek stranci

Kljajić dodaje da djeca često prihvaćaju nepoznate osobe za prijatelje na društvenim mrežama ili u igricama. – Procjenjuje se da se većini događa da ih se vrijeđa ili maltretira preko društvenih mreža, i to od osoba koje osobno poznaju pa do potpunih stranaca, osoba koje ne poznaju u stvarnom životu – kaže Kljajić.

Objašnjenje za takve situacije nalazi u činjenici da mnoge od njih roditelji ne nadziru tijekom boravka za računalom i ne razgovaraju s njima o prijetnjama na internetu, mogućim vrijeđanjima, ucjenama i prevarama. – Poznato je da djeca od vršnjaka, ali i osoba koje ne poznaju dobivaju linkove koji ih usmjeravaju na stranice uznemiravajućeg sadržaja. Djeca se ponašaju kao djeca, pa kad otvore takve stranice, tada ih i pogledaju – ističe Kljajić. – Nažalost, događaju se i stvari poput seksualnog uznemiravanja, najčešće od nepoznatih osoba koje se kriju iza lažnih profila znajući da će policija teško doći do njih – govori o vrlo opasnoj i čestoj pojavi.

Dodaje pritom kako su se pojavile i kampanje namijenjene našem govornom području, i to ne samo prema djeci nego prema svima pa je u posljednje vrijeme poznata i kampanja lažnih ucjenjivačkih poruka gdje napadač pokušava ostvariti financijsku dobit prijeteći objavljivanjem navodnih osjetljivih snimaka žrtve koja je primila ucjenjivačku poruku, ako žrtva ne izvrši uplatu. Svi koji žele saznati više mogu pogledati kampanju OVDJE.

Edukacija i povjerenje s djecom su ključni

– Iako se u posljednjih 10 do 15 godina značajno podigla osviještenost o sigurnosti na internetu, potrebna je kontinuirana edukacija i informiranje o ovom problemu – kaže Ivković.

Smatra da sama edukacija nije dovoljna. – Djecu i adolescente nije dovoljno samo educirati o ovim rizicima ili ograničavati korištenje interneta, nego izgraditi povjerenje razgovorom o temama poput web stranice na koju idu, tome kako izbjeći dijeljenje osobnih podataka, kako biti pristojni prema drugima tijekom komunikacije putem interneta, kako odgovoriti na osobna pitanja drugih, ali i razna druga koja će sama djeca postaviti – objašnjava Ivković. Da, ljude treba čuti, djecu osobito.

Ivan Kljajić kaže da prave zaštite nema, naravno. Opasnost je uvijek prisutna. No, to nije razlog ne postaviti se ispravno prema problemu prije nego što se on pojavi.

– Roditelji trebaju razgovarati s djecom, upozoravati ih, a na kraju i nadzirati i kontrolirati – smatra Kljajić. Dodaje da postoji dovoljno besplatnih alata koji će poslužiti tome da roditelji kontroliraju što djeca rade i koliko vremena provode na internetu, a da se pritom ne osjete špijuniranima od vlastitih roditelja. To je osjetljivo područje u kojem se lako gubi povjerenje, a njega je najteže ponovno steći. – Edukacija je najvažnija i glavni temelj – smatra Kljajić i upućuje na brošure za djecu i roditelje nacionalnog CERT-a. I podsjeća da je, bez obzira na sve to, broj prijavljenih incidenata u porastu.

No, ipak, internet je dobro mjesto. Dio je života, treba samo biti dovoljno pažljiv i izbjeći neugodne situacije. Ne samo ako ste dijete, nego i odrasla osoba. I nije to paranoja, samo izbjegavanje nepotrebnih problema. Pravo je pitanje i dalje od čega se sastoji Coca-cola?