Span je objavio drugo istraživanje, Cloud Periscope 2019, istraživanje fokusirano na cloud, uz pomoć IT lidera, članova CIO Panela, koji trenutno broji stotinjak članova.

Piše: Dalibor Subotičanec

Izvrsna hrana, vrhunska vina začinjena drugom brošurom iz Periscopea serije – Cloud Periscope 2019. Jedan od domaćina nas je zamolio da mu ostavimo oba broja Periscopa jer mu se učinilo da su brošure po nečemu iznimne – kao i njihova vina i hrana. Nije pogriješio.

Spanov Cloud Periskop u Bibich vinariji

Predstavljanje Spanovog Cloud Periskopa održalo se za vrijeme Spanove CIO večere s korisnicima u Bibich vinariji pored Skradina gdje su se spanovi KAM-ovi družili sa svojim korisnicima od kojih je većina i dio panela.

Moji počeci istraživanja

U kasno proljeće 2006. godine odlučio sam promijeniti posao. Do tad sam analizirao trendove na tržištu čokolada što sam odlučio zamijeniti analizom trendova na tržištu IT-a. Zašto? Učinilo mi se da Mars, Ferrero ili Mondelēz neće utjecati na svijet u istoj mjeri kao Microsoft, Apple ili Google. Bar si danas umišljam da je to bio razlog.

Dalibor Subotičanec, spanov Research Manager, na predstavljanju Cloud Periskopa u Bibich vinariji

Te 2006. godine mogli smo kupiti svoj prvi iPhone, zamijeniti svoj Playstation 2 novom inačicom ili otvoriti Twitter account. Iako su iPhone, Playstation i Twitter imali svoj utjecaj – jedan drugi događaj je više oblikovao svijet u kojem danas živimo.
Bila je to pojava Amazon Web Servicesa – podružnice Amazona koja pruža usluge cloud computinga. Amazon je bio prvi, a dvije godine kasnije, pridružuje mu se Google te 2010. godine i Microsoft svojim Azureom u kojem nudi softver (SaaS), platformu (PaaS) te infrastrukturu (IaaS) kao uslugu.
Danas koristimo aplikacije i usluge kao što su Instagram, Twitter, Dropbox, Airbnb i Uber koje su se pojavile s cloudom i pitanje bi li postojale te kako bi izgledale bez blagodati cloud computinga.

I opet, nema istraživanja za Hrvatsku 

Prema Eurostatu, 56 posto EU28 tvrtki s više od 250 zaposlenih kupuje usluge u cloudu.

Na prvom je mjestu Finska u kojoj čak 92 posto najvećih tvrtki kupuje usluge u cloudu, a na drugom i trećem mjestu su Švedska s 83 posto te Belgija s 79 posto. Za Hrvatsku je to 50 posto i tu smo ispodprosječni.

Kako za Hrvatsku detaljnijih podataka nema – odlučio sam potražiti već postojeće istraživanja da vidim kako to rade drugi. Pronašao sam „State Of The Cloud Report” koji je izradio RightScale. Izgledalo mi je kao istraživanje kakvo bih i sam napravio da sam ga radio iz temelja i bilo je blesavo ne iskoristiti ga.  Eurostat ima osnovnu statistiku. Strana istraživanja, poput RightScaleovog, nemaju podatke za Hrvatsku.

Jedini način da dobijemo kvalitetnu sliku o cloudu u Hrvatskoj bio je napraviti vlastito istraživanje.

Što smo saznali, a što ne piše u Eurostatu 

Istraživanje je pokazalo da devet od deset IT lidera u najvećim hrvatskim tvrtkama danas koristi ili planira koristiti cloud kao sastavni dio svoje IT strategije.

Sad znamo:

  • da je relativno mali broj IT lidera koji smatraju da su njihove tvrtke napredni korisnici clouda
  • što to IT lideri vide kao najveće prednosti, a što kao najveće izazove clouda
  • koliko aplikacija najveće hrvatske tvrtke imaju u cloudu
  • da li i koliko će najveće hrvatske tvrtke ulagati u cloud

I na kraju, saznali smo koji je javni cloud vendor broj jedan u Hrvatskoj. To je Microsoft. Njegov Azure danas koristi 48 posto najvećih hrvatskih tvrtki koje koriste cloud.

Na drugom mjestu je Amazon i njegov AWS koji koristi 20 posto tvrtki, a treće mjesto zaokružuje Google Cloud sa 16 posto.

Čokolada, sladoled i budućnost

IT proizvodi i usluge koje danas koristimo prilično se razlikuju od onih prije 13 godina tj. davne 2006. godine. Ne samo to. IT danas mijenja druge industrije do te mjere da se pojavila teza da je danas svaka tvrtka – tehnološka tvrtka – bez obzira čime se bavi.

Što će se dogoditi s IT proizvodima i uslugama u sljedećih 13 godina? Trebali bi imati puno više robota koji će preuzeti dosta poslova koje danas obavljamo mi ljudi. I puno više senzora – od pločnika po kojem trčimo do odjeće i obuće koju nosimo. Predviđa se da će, u sljedeće 3 godine, preko bilijun (eng. Trillion) senzora u različitim stvarima biti spojeno na Internet.

Danas puno toga printamo uz pomoć 3D printera, ali to je ništa što nas očekuje u budućnosti. Vjeruje se da ćemo do 2024. godine moći printati čak i organe za transplantaciju.
Za telefone se smatra da ih više nećemo nositi u džepovima ili torbama već ispod kože kao implantate. I da…umjesto razgovora ti „telefoni“ ispod kože trebali bi nam omogućiti da razmjenjujemo misli preko moždanih valova.

Što se to u prošlih 13 godina dogodilo s čokoladama te što nosi budućnost čokolada? Ne bih znao. Moj izbor čokolade i sladoleda je isti danas kao i 2006. To je čokolada koja je nastala 1930., te sladoled iz 1994. godine – oboje nose isti naziv – Snickers.

Želite li saznati sve rezultate istraživanja ili sudjelovati u istraživanjima koja planiramo, slobodno pošaljite mail na dalibor.suboticanec@span.eu.