Povodom Međunarodnog dana žena prisjećamo se pionirki koje su utjecale na razvoj informatike. Grace Hopper bila je jedna je od njih. 

Grace Hopper (1906. – 1992.) odmalena su privlačili mehanizmi, u njezinom slučaju satovi. Rastavljala ih je i sastavljala kako bi doznala na koji način funkcioniraju. Ponekad to i nije bilo praktično za ostatak obitelji, jer se znalo dogoditi da u kući više nije bilo satova „u komadu“.

(Izvor: Sterling Publishing, Vimeo)

Njezina potreba za istraživanjem nije prestala. Grace je postala profesorica matematike i fizike. U Drugom svjetskom ratu priključila se Ratnoj mornarici, gdje je dobila angažman na posebnom projektu.

Grace Hopper ispred UNIVAC tipkovnice 1960. godine (Credit: Unknown, Smithsonian Institution)

Trebalo je pokrenuti prvo računalo Mark I s kojim se nitko zapravo nije znao služiti. Grace je zasukala rukave i sastavila programe pomoću kojih je vojska mogle dešifrirati tajne poruke neprijatelja.

Grace Hopper dodijeljen je čin admiralice (Credit: U.S. Navy PHOTO)

Grace je kasnije postala i admiralica, a njezina želja za istraživanjem i mentoriranjem mladih generacija nikada nije prestala.

Grace Hopper voljela je prenositi svoje znanje mladim ljudima (Credit: U.S. Navy photo by David C. MacLean)

Three things to know about Grace Hopper

  • Grace Hopper doktorirala je matematiku na Sveučilištu Yale, što je u ono doba bilo rijetkost za jednu ženu. U periodu od 1862. – 1934. (72 godine) podijeljeno je 1 279 doktorata, od kojih jedan pripada i Grace.
  • U računalstvu se pojam buga pripisuje Grace Hopper. Ona je u računalu Harvard Mark II pronašla moljca koji je ostao zarobljen u releju. Kukca su pažljivo izvukli i zalijepili u dnevnik. Od tada se izraz “bug” upotrebljava kad računalo ima problem.
  • U svom poslu snažno je vjerovala u mentorstvo te je na taj način odgojila brojne generacije budućih informatičara. – Oni mi znaju doći i reći: Misliš li da mi to možemo? Ja im uvijek kažem: Probajte! I podmetnem im leđa.